Listopad, mjesec zaštite od raka dojke - zavežite narcise ružičastom vrpcom

Uzroci oboljenja od raka dojke se neprestano istražuju. Veliki broj znanstvenih istraživanja potvrđuje kako je jedan od nepobitnih uzroka raka dojke narušeno mentalno zdravlje koje se očituje potiskivanjem emocija prouzročenih stresom, nezdravim odnosima te okruženjem u kojima oboljeli žive.

Mjesec listopad je povod različitim jesenskim manifestacijama, neki slave Oktoberfest, Dan nezavisnosti neki Dan zahvalnosti, svima je zajedničko to što slave život. Promociju života i zdravlja ovaj mjesec simbolizira ružičasta vrpca kojom se pokušava doprijeti do što više žena i potaknuti ih na redoviti samopregled dojki, ali i liječničku kontrolu u svrhu prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Rak dojke uglavnom zahvaća žene, no sve češće od njega obolijevaju i muškarci.

Uzroci oboljenja neprestano se istražuju. No jedan od nepobitnih uzroka raka dojke je i stres te potiskivanje emocija prouzročenih stresom. Nažalost, među svim mogućmh promjenama koje se uvode u škole, u sklopu zdravstvenih odgoja ne postoji poticaj rada na osvješćivanju važnosti mentalnog zdravlja. Nitko djecu ne uči kako zaštititi vlastitu mentalnu i emocionalnu stabilnost . O njemu se govori tek kada ga treba liječiti. Vjerujem da se neki pitaju kakva je stvarna povezanost između emocija i karcinoma.

Želja mi je dosljedno raditi na osvješćivanju žena u prihvaćaju činjenice da bolesti ne nastaju slučajno. Nijedna bolest ne nastaje slučajno.

Nikada neću zaboraviti trenutak kad sam zapazila promjenu na dojci. Zašto bi se to meni dogodilo? Ali ipak sam redovito, onako usput, pod tušem obavila samopregled. Prošla je godina dana nakon poroda i nekoliko mjeseci od prestanka dojenja.

____________________________________________________________________________

Osjetila sam pod prstima kvržicu, nešto što nikad nisam prije osjetila. Pokušala sam pronaći logično objašnjenje koje bi me smirilo u navali panike i straha.

Stajala sam pred ogledalom i razmišljala:

“Tijelo mi se ponovno mijenja, to je zbog hormonalnih promjena. Kad će više biti kraj tim promjenama?! Tijelo više ne poznajem, doslovno radi što ga je volja! Možda je to neka zaostala mliječna žlijezda. Tijekom dojenja grudi su mnogo veće i ispod mliječnih žlijezda teško se može išta zamijetiti opipom. Sranje! Možda znog toga nisam mogla osjetiti kvržicu.“

Bila sam ljuta! Kako nisam prije to opipala u pazušnoj jami!? Što je najbolje, nisam mogla naći dobro opravdanje zašto dotad nikada otišla na ultrazvuk dojke! Imala sam 31 godinu i dvoje male djece. Kako sam mogla biti tako neodgovorna?

Promatrala sam lice doktorice koja je detaljno promatrala sliku ultrazvuka na velikom ekranu. Na istom sam zadnji put promatrala kako se u meni miče beba duga nekoliko centimetara. Nebrojeno je puta prolazila po istome mjestu. Pokušala sam očitati s njezina lica što misli. Mogu se zakleti da bi bila savršena pokerašica.

„Kada ste zadnji put bili na ultrazvuku dojke?“, pitala je. Nikad - odgovorila sam. Osjećala sam se kao zadnja neuka i neodgovorna balavica.

„Kako to da vam liječnik nikada nije sugerirao da napravite ultrazvučni pregled dojke? Trebali ste ga napraviti svaki put kada ste otišli na redovan ginekološki pregled. Molim Vas od sada pa nadalje to obavezno napravite. Brinite o sebi kao i do sad, samo ubacite i UTZ dojke u redovan „tehnički pregled“.

Osmjehnula se. Prodisala sam u trenutku kad mi je rekla da je riječ o preostalim mliječnim žlijezdama koje još tvrdoglavo rade iako sam prestala s dojenjem.

____________________________________________________________________________

Svi smo nositelji genetskog materijala koji može u određenom omjeru utjecati na nastajanje određenih bolesti, tako i karcinoma. Kao ljudska bića imamo svoj identitet i svoje tijelo. Um je stvorio i prihvatio naš identitet, prihvatio je sve osobine koje ostaju memorirane u našem pamćenju kao činjenice, odnosno uvjerenja koja nas oblikuju. Te informacije postaju ono što nas definira. Um je dio našeg tijela i oni su nerazdjeljivi dio sustava koji funkcionira u svakom trenutku povezano i skladno.

Često se postavlja pitanje zašto zapadna medicina tretira tijelo i um kao dvije nepovezane cjeline. Kako je moguće da bolest fizičkog tijela medicina i dalje promatra kao stanje, a pritom ne uzima u obzir psihički i emocionalni status oboljele osobe? Odvaja se um od tijela i pojedinac se promatra separirano od okružja u kojem živi. Mnoga istraživanja upućuju na to da okružje, emocionalni i mentalni status pacijenata uvelike utječu na razvoj određenih bolesti. Mnogobrojna opsežna i sve dublja istraživanja utjecala su na razvoj nove grane u medicini koja se naziva sociopsihoimunologija.

Proučava utjecaj okružeja, emocionalnog statusa i psihološkog statusa na tijek nastajanja bolesti, tj. njihov utjecaj na imunološki sustav.

Jedna je od poznatih Budinih rečenica: „ Ništa ne postoji samostalno“.

Pogledamo li prirodu, zapazit ćemo da je sve u međusobnoj neprekidnoj interakciji. Ljudi su duhovna, intelektualna i fizička bića, stoga nas treba promatrati kroz bio psihosocijalnu i duhovnu prizmu. Pogledamo li prirodu, zapazit ćemo da je sve u međusobnoj neprekidnoj interakciji. Ljudi su duhovna, intelektualna i fizička bića, stoga nas treba promatrati kroz bio psihosocijalnu i duhovnu prizmu.

____________________________________________________________________________

Istraživanjem koje je provedeno u Australiji, a često ga u svojim predavanjima spominje Gabor Maté, poznati kanadski psiholog, praćeno je zdravstveno stanje 1700 žena tijekom 10 godina. Kod njih 500 utvrđeno je postojanje tumornih promjena na dojci. Pacijentice su podvrgnute psihološkom testiranju koje je napravljeno neposredno nakon biopsije i utvrđeno je kako većina tih pacijentica živi u stresnom okružeju te problematičnim bračnim zajednicama.

Pacijentice koje su emocionalno bile otuđene i nisu mogle slobodno izraziti potisnute emocije, stres i nezadovoljstvo, imale su četiri puta veću mogućnost da umru od karcinoma. Za razliku od njih, u žena koje su bile također pod stresnom, ali su imale podršku okoline i mogle su slobodno izražavati svoje emocije, nisu pronađene zloćudne stanice tumora. Oporavak pacijentica koje su ipak bile podvrgnute operaciji i terapiji bio je mnogo brži i nisu prolazile kroz regresivna stanja bolesti. Možemo zaključiti kako problem ne leži u nesretnim odnosima i toksičnim vezama, već o mentalnim sposobnostima i mogućnosti slobodnog otpuštanja negativnih emocija.

Karcinom nastaje tijekom godina i povezan je s okružjem i mentalnim zdravljem pojedinca. Maligna oboljenja i imune bolesti nakon dugo vremena u medicini se ne promatraju samo kao bolest pojedinca.

D.W. Smithers, Lancet, britanski znanstvenik, dao je zanimljivu usporedbu. Izjavio je kako je pristup medicine koja proučava uzrok oboljenja stanice koja je zahvaćena karcinomom jednaka pokušaju da se pronađe uzrok prometnog zastoja proučavanjem motora s unutrašnjim izgaranjem.

“Cancer is no more of a disease of cells than a traffic jam is a disease of cars. A lifetime of study of the internal combustion engine would not help anyone to understand our traffic problems. The causes of congestion can be many. A traffic jam is due to failure of the normal relationship between driven cars and their environment and can occur whether they themselves are running normally or not.”

D.W. Smithers, Lancet, March 1962

Gabor Maté je liječnik i najprodavaniji autor čije su knjige objavljene na dvadeset jezika. Njegovi interesi uključuju razvoj djeteta, jedinstvo uma i tijela u zdravlju i bolesti, te liječenje ovisnosti. Gabor je radio u palijativnoj skrbi i kao obiteljski liječnik, a četrnaest je godina radio na otkrivanju načina liječenja ovisnosti u Vancouveru Downtown Eastsideu. On je redoviti profesor na Fakultetu kriminologije Sveučilišta Simon Fraser u Vancouveru. Upozorava na povezanost mentalnog zdravlja, okružja i ponašanja pri razvoju karcinoma.

Zapazio je poveznicu između okružja i načina života s bolestima od kojih pacijenti obolijevaju. Kronična i teška oboljenja nisu bila uvijek genetski uvjetovana. Nebrojene je primjere opisivao u svojim člancima iz kojih se jasno može zaključiti koji su obrasci ponašanja okidači za nastanjenje zloćudne bolesti kao što je karcinom. Njegovo zanimljivo predavanje možete pogledati ovdje.

Maté Gabor nadalje tvrdi kako u današnjem društvu žene najviše skrbe i njeguju. To je kulturološki uvjetovano ponašanje. U cijelom tom procesu one nisu sposobne reći „NE“, čak i u trenutku kada od njih tražite apsurdne stvari. U snažnoj želji i uvjerenju da trebaju brinuti o drugima, idu protiv sebe, svog mentalnoga i emocionalnog zdravlja. Čak i u trenutku kada obole od karcinoma, one su i dalje predane u davanju drugima.

Treba znati kako sav stres koji doživljavamo prenosimo na one s kojima najviše boravimo, a to su naša djeca. Ona su senzorički mnogo osjetljivija od odraslih i upijaju nesvjesno sve što im govorimo i osjećamo.

Neke su od nas odgajane da ne smiju iskazivati ljutnju, nezadovoljstvo ili ne daj Bože, bijes. Ako se suprotstavimo, ne poštujemo autoritet iako taj isti autoritet gazi naše dostojanstvo. Naučile smo potiskivati ljutnju, strah i brigu. Supresija osjećaja ljutnje, straha i frustracije u istraživanjima je definirana kao značajan faktor koji može dovesti do razvoja karcinoma, ali i ostalih autoimunih bolesti kao što je multipla skleroza. Nekontroliran bijes, ljutnja i anksioznost pak dovode do krvožilnih oboljenja, srčanog i moždanog udara.

Što učite vlastitu djecu?

Očito je da rješenje leži u svakodnevnom prakticiranju mentalne higijene kako bi se postigla emocionalna ravnoteža. Karcinom dojke danas se sve češče pojavljuje u mladih žena i sve je agresivniji. U Hrvatskoj na godinu oboli između 2200 i 2600 žena. Svaka treća oboljela žena umire. Na godinu u Hrvatskoj umre prosječno 1000 žena oboljelih od te zloćudne bolesti.

____________________________________________________________________________

Ovih sam dana primila nekoliko dobronamjernih poruka na svoj Facebook profil, s molbom da ga stavim kao status na zid. Mistični znak kao simbol osvješćivanja, solidarnosti i podrške oboljelima i preživjelima od te zloćudne bolesti.

Budite sretni, snažni i autentični. Cijenite svoje biće i njegovo postojanje. Brinite o vlastitom mentalnom i fizičkom zdravlju. Neka Vam vlastiti život bude inspiracija.