Burnout: Kako prepoznati simptome i zaustaviti emocionalno prejedanje
Po ne znam koji put sam ušla u stan. Jedino što sam mogla je sjesti na kauču, umorna i iscrpljena.
No, to nije bila fizička iscrpljenost, već potreba da se isključim. Djeca su u tom trenutku trebala mamu, a ne emocionalnu i razdražljivu ljušturu koja nije imala snage za išta drugo osim sklupčat se na kauču i spavati.
Nisam se mogla prepoznati, doslovno bi se tjerala odraditi osnovne obaveze: pripremati hranu, pokupiti nakupljeno suđe i tanjure po stanu, provjeriti jesu li zadaće napisane. Funkcionirala sam izvana, no iznutra sam bila disocirana od svega.
U jednom trenutku nisam imala volje provoditi vrijeme s osobama koje su mi drage, niti raditi stvari koje su me veselile. Sve sam češće bi otvarala ormarić s grickalicama, posegnula za čokoladom ili ostacima hrane od večere ili ručka. Te moje faze potrebe za hranom su mi bile poznate od prije. Na autopilotu sam znala pojesti ostatke hrane od jučerašnjeg ručka, pa čokoladu ili ostatak grickalica koje bi našla u ormariću.
"Samo još jedan zalogaj", rekla sam sebi. Nakon kojeg je slijedio još jedan i još jedan. Pomirila sam se da je to još jedna faza koja će proći kad se razriješe situacije. Jedino što tada nisam prepoznavala moje unutarnje stanje. U potpunosti sam ga zanemarivala, jer nisam sklona biti „plačip***a“.
"Šuti, guraj i proći će!"
Nisam nalazila vremena za svoje male rituale mentalne higijene i podizanje životne energije. Hrana mi nije pružila utjehu. Naprotiv, osjećala sam se još gore. Osjećala sam se slabom, nekompetentnom, ljutom, jer sam u potpunosti izgubila sebe. Što sam se više utapala u tim emocijama, to sam ne više natrpavala hranom i potrebom da se isključim. Nisam mogla prestati. Nisam se debljala, ali sam se osjećala izgubljeno i očajno.
U tom trenutku nisam razmišljala o tome kako se osjećam niti zašto to radim. Bila sam iscrpljena, a moj način nošenja sa stresom bila je – hrana ili potpuno isključenje do trenutka kada bi ujutro čula budilicu.
Navukla bi masku hiper funkcionalne super žene i odvukla se na posao.
Ako si se prepoznala u ovome, apsolutno razumijem kako se osjećaš. Kronični umor i pojačana potreba za hranom nisu znak slabosti; to su normalne reakcije organizma i uma na stres koji si predugo ignorirala.
No, ako ih zanemariš, izlažeš se opasnosti da zakoračiš u zonu izgaranja.
Vrijeme je da usporiš, staneš, osvijestiš problem i poduzmeš korake kako bi vratila sebe -sebi.
Što je Burnout?
Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje nastaje zbog dugotrajnog negativnog stresa, najčešće povezanog s poslovnim obavezama, ali i privatnim situacijama koje mogu nakon određenog vremena utjecati na razvoj prvih simptoma depresije.
Javlja se osjećaj da što god radiš nije dovoljno dobro. Za razliku od uobičajenog stresa, burnout te ostavlja potpuno praznom. To je trenutak kada više ne osjećaš radost ni u stvarima koje si nekada voljela – posao, obitelj, prijatelji ili hobi. Sve postaje opterećenje koje bi najradije izbjegla.
Razumijevanje burnouta zahtijeva da pogledamo širu sliku. Na njega utječu dva glavna faktora:
1. Unutarnji čimbenici, poput osobnih uvjerenja, perfekcionizma ili nemogućnosti da kažemo "Ne!"
tj. Postavimo zdrave granice i sebi i drugima.
2. Vanjski čimbenici, uključujući radno okruženje, zahtjeve poslodavaca i društvene norme koje nas guraju prema konstantnom "davanju maksimuma".
Emocionalni simptomi obuhvaćaju anksioznost, uznemirenost, živčanost, osjećaj neuspjeha, cinizam i emocionalnu otuđenost. Dolazi do promijene ponašanja koja se manifestira kroz: izolaciju, odgađanje obaveza, lošu brigu o sebi, osobnoj higijeni, zdravlju, razvoju loših navika, a jedna od tih navika može biti i emocionalno prejedanje.
Iako burnout ima svoje specifične karakteristike, često se preklapa s depresijom. Ljudi koji dožive burnout mogu pokazivati znakove depresivnog raspoloženja ili čak razviti kliničku depresiju, ako se stanje ne prepozna i ne tretira na vrijeme.
Prema 11. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), Svjetska zdravstvena organizacija definira burnout kao:
• Sindrom uzrokovan kroničnim stresom na radnom mjestu kojim se ne upravlja na adekvatan način.
• Označavaju tri glavne karakteristike :
Osjećaj iscrpljenosti ili manjka energije.
Mentalno udaljavanje od posla, uz osjećaje negativnosti ili cinizma prema radnim obavezama.
Smanjena profesionalna učinkovitost.
Iako burnout ne smatraju medicinskim stanjem, jasno je da je riječ o fenomenu vezanom uz radno mjesto, a njegovi učinci mogu biti ozbiljni.
Povezanost burnouta i prehrane.
Poznato ti je ono "Treba mi nešto slatko da se smirim i da mi da energije"? Kad smo pod stresom, tijelo proizvodi hormone, a jedan od njih je kortizol koji povećava apetit i potiče nas na konzumaciju kalorične hrane, bogate ugljikohidratima i mastima. Ove "comfort food" namirnice doista djeluju, barem na kratko, jer ublažavaju reakcije tijela na stres. No problem nastaje što jedemo hranu koja je nutritivno prazna i ne osigurava našem tijelu da dobije sve ono što mu treba kako bi normalno funkcioniralo.
Nastaje fiziološka glad, jer tijelu nedostaje nutrijenata, a ono što mi osjetimo je potreba za hranom, a iz navike se oslanjamo na potpuno krivi odabir hrane. Ne percipiramo da nas to drži zarobljenima u toj petlji prejedanja, gladi i emotivnim stanjima koja dižu kortizol.
Ako se nakon takvih obroka osjećaš još gore, zbog samog prejedanja, tada obrati pozornost koliko se to često događa i u kojim situacijama. Ovakav začarani krug stresa -prejedanja-negativnog unutarnjeg dijaloga, dugoročno može utjecati na tvoje samopouzdanje, samopoštovanje, smanjuje osjećaj kompetencije i vrijednosti.
Najveća opasnost u svemu tome je da zanemariš ovakvo stanje i ne prepoznaš simptome koji nakon dužeg vremena mogu uzrokovati depresiju i druge zdravstvene probleme. Studije su pokazale da su žene te koje češće od muškaraca posežu za hranom kao i da je hrena način na koji se nose sa stresom. Jedno istraživanje provedeno na 230 zaposlenih žena je otkrilo da one kispitanice koje pate od burnouta imaju značajno višu sklonost emocionalnom prejedanju i nekontroliranom unosa hrane.
Kako prepoznati burnout i navike koje se mogu pogoršati uslijed ovog stanja
Neispavanost, manjak energije i osjećaj iscrpljenost ne znači da si automatski u burnoutu. No, dugoročna izloženost kombinacijama situacija koja te emocionalno opterećuju, koje utječu na tvoj dignitet, izloženost mobingu, velikom obujmu poslovnih zadataka, kratkih rokova za realizaciju projekata i sl. definitivno mogu uzrokovati burnout. Naš život se ne odvija samo na radnom mjestu, zahtjevne situacije kao što su razvod, disfunkcionalni odnosi u obitelji, bolest, gubitak bliske osobe itekako mogu dopridonijeti burnoutu.
Jako je lako zaglibiti u situacijama koje nakon nekog vremena postaju naša svakodnevica, naviknemo se na njih, no kada počinju probijati granice naših kapaciteta, počinjemo tonuti. Burnout je nagomilani stres koji nadvlada tvoje biće metodom „kuhane žabe“ i može te gurnuti u klinički depresivna stanja.
Evo nekoliko znakova na koje trebaš obratiti pažnju:
• Kronični umor koji ne prolazi čak ni nakon odmora.
• Povećana želja za hranom bogatom mastima i šećerom.
• Osjećaj besmisla u svakodnevnim zadacima.
• Osjećaj da nisi kompetentna za posao koji radiš - imposter sindrom
• Povlačenje iz društvenih aktivnosti i osjećaj izolacije.
• Letargično, nezainteresiranost, razdražljivost
• Potreba za snom
• Nesanica
• Napadaji panike i anksioznosti
Burnout nije samo problem koji utječe na tvoj posao – on zadire u sve razine života; odnose, zdravlje i opće blagostanje. Nerijetko se događa da ćeš posegnuti za hranom kako bi se opustila, zatomila osjećaj brige, usamljenosti, nakratko osjetila olakšanje i odmak od stvarnosti.
Kako prevladati burnout
Burnout i emocionalno prejedanje mogu se kontrolirati uz nekoliko promjena:
1. Postavi jasne granice:
Nauči postavljati granice između poslovnog i privatnog života. Definiraj vrijeme za sebe, obitelj i hobije i pokušajte se držati tih granica. Isključi se s posla kada nisi na radnom mjestu. Pokuša o raspodijeli obaveza i rokovima razgovarati s nadređenima u nadi da za to imaju razumijevanje i mogu ti pružiti podršku i adekvatnu raspodjelu obaveza tijekom zahtjevnog perioda.
2. Upravljaj s vremenom:
Organiziraj svoje zadatke, postavite prioritete i izbjegavaj pretjeran multitasking. Učenje tehnika upravljanja s vremenom može ti pomoći da se osjećate manje opterećeno.
3. Brini o sebi:
Možda zvuči patetično ali, pokušaj više cijeniti svoje slobodno vrijeme ( imaš ga onoliko koliko provedeš skrolajući po društvenim mrežama). Kreći se, šeći, opuštaj, meditiraj, treniraj, čitaj isprobaj neku umjetničku aktivnost. Uvođenjem ovih rutina ćeš povećati zadovoljstvo sobom, jer napokon ulažeš u sebe.
4. Potraži podršku:
Razgovaraj s prijateljima, kolegama u koje imaš povjerenja i razumiju situaciju u kojoj se nalaziš, partnerom ili obitelji o onome s čime se suočavaš. Podrška i razumijevanje drugih mogu biti vrlo korisni u suočavanju sa stresom.
5. Upravljaj očekivanjima:
Postavi sama sebi realistične ciljeve i razmisli o mogućnosti delegiranja ili traženja pomoći ako je potrebno. Nemoj preopterećivati sebe nepotrebnim zadacima.
6. Definiraj što je za tebe zdrav stil života:
Pripazi na vlastito mentalno i fizičko zdravlje. Redovito se odmaraj, ranije legni na spavanje, odaberi zdrave obroke i pokušaj redovito vježbati. Fizička aktivnost može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja. Pritom ne mislim na jake treninge. Lagana šetnja i boravak u prirodi od 10-15 minuta ima terapeutski učinak.
7. Komuniciraj svoje potrebe:
Ako osjećaš da si preopterećena, komuniciraj s nadređenima ili kolegama o svojim granicama i potrebama. Možda se može pronaći rješenje kako bi se smanjio stres na radnom mjestu, ali i domu.
8. Povremeno odvoji vrijeme za odmor:
Možda ćeš pomisliti: „U kojem ova žena svijetu živi?!“
No, zatraži slobodne dane ili uzmi mini godišnji odmor kako bi se barem malo odmorila i odmaknula od stresnog okruženja. Napravi detoks od društvenih mreža, okruženja, svega što ti inače odvlači pažnju.
9. Postavite prioritete i granice.
Nemojte preuzimati više nego što možete podnijeti. Naučite reći "ne" stvarima koje nisu prioritet.
10. Potraži stručnu pomoć
Ako se osjećaš potpuno izgubljeno, disfunkcionalno potraži pomoć psihologa ili terapeuta koji ti može pomoći da počneš razumjeti svoju situaciju i uzroke koji su kod tebe pokrenule stanje burnouta i pružiti alate kako bi se lakše počela suočavati s njim.
Vrijeme je za promjenu
Ako si primijetila kako tvoj kronično umoran organizam traži hranu i često se uhvatiš kako se prejedaš, tada shvati kako nije vrijeme za samokritiku, osjećaj krivnje i nemoći. Tvoje stanje je poziv na promjenu u kojem nema mjesta restriktivnim dijetama i brojanju kalorija. Samo ćeš pogoršati stvar i produbiti problem odnosa koji imaš s hranom.
Zapamti, tvoja vrijednost nije u broju zadataka koje uspijevaš obaviti tijekom dana, već u tome tko si ti sama sebi. Zaslužuješ suosjećanje, podršku, zdravlje mentalno i fizičko. Jer, draga moja, kad se pobrineš za sebe, cijeli svijet može vidjeti tvoju pravu snagu i potencijal.
Comments